NAJIL KURTIĆ 

BIOGRAFIJA

 

Najil Kurtić - redovni je profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Prvi angažman na Univerzitetu u Tuzli imao je kao viši asistent na Ekonomskom Fakultetu u Tuzli u periodu 1996 do 1998. godine na predmetu Psihologija rukovođenja i poslovno komuniciranje. Prvi angažman na poziciji nastavnika je dobio 1998. godine na Ekonomskom fakultetu kao docent na užoj naučnoj oblasti marketing i izvodio nastavu na predmetu Marketing komuniciranje.

KVANTITATIVNA I KVALITATIVNA ANALIZA SADRŽAJA

University Press - izdanja Magistrat, Sarajevo 2017

Knjiga je organizirana u dva poglavlja. U prvom poglavlju pregledno je i sistematično izložen algoritam kvantitativne, a u drugom poglavlju kvalitativne analize sadržaja. U oba slučaja naglašen je značaj teorijske konceptualizacije istraživanja. Pri tome sam izložio upotrebljive recentne koncepte mogućih predmeta istraživanja, istraživačkih pitanja, različitih teorijskih okvira, istraživačkih koncepcija. Međutim, namjera mi nije da zarobim studente, odnosno istraživače u predstavljene koncepte i kategorije. Želja mi je da ih ohrabrim i podstaknem na samostalni istraživački rad, koji bi se sastojao od širenja teorijskog okvira unutar kojeg će se konceptualizirati istraživanje. To podrazumijeva zauzimanja generalnog skeptičnog odnosa prema zatečenim uopćavanjima pitanjima 1) da li je to baš tako? i 2) kako ću to provjeriti? Da bi bili u stanju tako reagirati moraju biti iscrpno upućeni u relevantne teorije u problemskom području. Nadam se da sam taj aspekt dovoljno naglasio u oba poglavlja ove knjige.

ODNOSI S JAVNOSTIMA

 

University press, izdanje Magistrat, Sarajevo, 2016.

Knjiga Odnosi s javnostima je rezultat teorijskih i empirijskih istraživanja te predavanja na dodiplomskim i postdiplomskim studijima na univerzitetima u Tuzli, Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru i Osijeku. Sadrži detaljan pregled svih relevantnih teorijskih i praktičnih aspekata komunikacija savremenih organizacija sa stakeholderima (ciljnim skupinama).
U teorijskim poglavljima veoma pristupačno i funkcionalno su prezentirane sve relevantne naučne informacije o komunikacijskom ponašanju i komunikacijskim potrebama organizacija, upućenosti organizacija na razvijanje dobre volje i dobijanje podrške okruženja kao i o procesima kreiranja javnog mišljenja (imagea, reputacije i brenda). Detaljno su i veoma razumljivo predstavljene recentne teorije odnosa s javnostima (uključivanja, persuazije, pridobijanja, dijaloga) i naglašene njihove praktične implikacije na PR kampanje i ukupno komunikacisjko ponašanje organizacija, odnosno njihovih profesionalnih komunikatora.

OSNOVI PISANJA ZA MEDIJE

 

Media Plan institut, Sarajevo, 2009.

Knjiga je plod predavanja i vježbi iz predmeta: Metode i tehnike novinarstva i Pisanje za medije, studentima žurnalistike na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli i studentima Mediaplanove Visoke škole novinarstva u Sarajevu. Godinama sam osluškivao reagiranje studenata na teorijske uvode u pojedine novinarske vještine, pokušavao ih približiti, što je moguće više, aktuelnoj novinarskoj praksi i dominantnim medijskim sadržajima, zajedno sa studentima pronalazio upečatljive primjere dobre i loše prakse u domaćim i regionalnim medijima, esperimentisao sa metodama predavanja i uvježbavanja, birao i osmišljavao zadatke za vježbe i ispite, prikupljao uspješne studentske radove i proučavao silabuse sličnog predmeta na svjetskim studijima novinarstva. Vodio sam se pri tome sa dva temeljna principa: prvo, dizajn (forma) poruke presudno utiče na efikasnost mas-medijskog komuniciranja, naročito u modernom vremenu koje karakterišu hiperprodukcija i hiperdiseminacija medijskih sadržaja i drugo, pisanje za medije(dizajniranje poruka) je vještina koja se može, uz dobro mentorstvo i uporan rad, steći i podići na zavidan nivo.

infokalipsa

Predstoji li nam apokalipsa informacija?

Budućnost će donijeti jednostavnu i neprimijetnu tehnologiju za manipulisanje percepcije i lažiranje stvarnosti.

Sredinom 2016. godine Aviv Ovadya je shvatio da je nešto veoma pogrešno sa internetom— toliko pogrešno da je ostavio svoj posao i oglasio uzbunu. Nekoliko sedmica prije predsjedničkih izbora u Americi 2016. godine, izrazio je svoju zabrinutost tehnolozima u San Francisku i upozorio na dolazeću krizu dezinformacija u prezentaciji naslovljenoj “Infocalypse”, piše BuzzFeed News.


Komunikacijska kompetencija PR-a put je za strateško pozicioniranje

Jane Dvorak, predsjednica udruge odnosa s javnošću u SAD-u

Jane Dvorak, predsjednica najmoćnije i najveće organizacije odnosa s javnošću u svijetu-PRSA u  intervjuu za Večernji list  je pojasnila trendove u jednoj od najvažnijoj i brzorastućoj industriji u svijetu. „Ako želite vladati svijetom, morate zavladati odnosima s javnošću“ rekao je jednom prilikom Frederic Beigbeder, francuski književnik.  Što je od toga točno i gdje je Amerika danas otkrivamo u ovom intervjuu.

NA SLUČAJU JAVNIH EMITERA TESTIRA SE ISKRENOST DEMOKRATSKIH OPREDJELJENJA POLITIČKIH SUBJEKATA U BOSNI I HERCEGOVINI

Najil Kurtić

Način na koji se političke stranke na vlasti, ali i opozicione, skoro bez izuzetaka, odnose ovih dana prema krizi javnih emitera u Bosni i Hercegovini dovodi u pitanje njihovu iskrenu posvećenost demokratskoj konstituciji BiH, odnosno politikama u različitim sektorima društva, vođenim idejom interesa svih građana koji žive u Bosni i Hercegovini, bez obzira na bilo koji subidentitet.

Intervju Umberto Eco

 

UMBERTO ECO: Velike laži stvaraju povijest
U novom romanu Numero Zero, književnik i intelektualac Umberto Eco bavi se istinama i lažima masovnih medija. Eco je pasionirani čitatelj dnevnoga tiska, a redovno piše i za talijanske novine L'Espresso i La Repubblica. U intervjuu za francuski Le Monde, Eco je objasnio zašto je opsjednut teorijama zavjere i zbog čega je nužan povratak radikalne i militantne kritike u novinarstvo.

Važnost društvenih normi: Zašto slijedimo nepisana društvena pravila?

moj izbor

Kako se odijevate, govorite, jedete, čak i šta sebi dozvoljavate da osjećate – sve ovo ljudi rade prema nepisanim pravilima koja su društvene norme i mnoge su internalizovane do stepena da ih i ne primjećujemo. Međutim, ako norme zahtijevaju žrtvu pojedinca za dobrobit grupe, njihovo slijeđenje ponekad može biti skupocjeno.

Lažne vijesti nova vrsta specijalnog rata

moj izbor

Vijesti poput onih kako stanovnici Njemačke napuštaju zemlju u strahu od izbjeglica, da švedska vlada podržava ISIL, da je EU usvojila regulativu kojom se određuje nacionalnost Snješka Bijelića i sl. su postale dio evropske i svjetske medijske stvarnosti.

Iako se nekome mogu činiti kao tvrdnje koje graniče sa sarkazmom većina ovih i sličnih informacija se prodaju kao ozbiljne vijesti i iza njih stoji daleko ozbiljniji projekat. Fenomen tzv. lažnih vijesti (fake news) je, postaje to jasno ovih dana, daleko ozbiljniji projekat iza kojeg stoje globalni politički ciljevi sila koje vode jednu novu vrstu hibridnog i specijalnog rata.

Filip David: Posle brodoloma

moj izbor

U društvu koje ne uvažava argumente pojedinac je bez ikakve moći; njegovo suprotstavljanje proglašava se intelektualnom paranojom; što u populističkom okruženju i jeste. On je izolovan kao što se izoluje opasan virus.
0 0