TABLOIDIZIRANJE STVARNOSTI: metamorfoza dnevnih novina

Slika
N. Kurtić, V. Baraković, Z.Hrnjić Kuduzović ... /et.al./ Planjax komerc, Tešanj, 2016.

Knjiga je rezultat naučno-istraživačkog projekta pod nazivom “Sadržajni aspekti kvalitete dnevnih informativnih novina u Bosni i Hercegovini“ koji je realiziran na studijskom odsjeku Žurnalistika Filozofskog fakulteta u Tuzli, a pod vođstvom profesora Najila Kurtića. Projekat je podržan od Federalnog ministarstva za nauku i obrazovanje. To je prvo sistematično istraživanje printanih medija u Bosni i Hercegovini, utemeljeno na naučnom instrumentariju i reprezentativnom uzorku.
Predmet istraživanja su bili sadržajni aspekti kvalitete dnevnih novina u Bosni i Hercegovini komparirani sa uzorkom dnevnih novina iz Srbije i Hrvatske.
Generalna hipoteza na kojoj se zasniva istraživanje je formulirana u obliku nulte hipoteze i glasi:
”Kvalitet sadržaja dnevnih novina u regionu, odnosno u Bosni i Hercegovini je u granicama standardnih očekivanja da vijesti doprinose dinamičkom stabiliziranju društvenog sistema tako što pružajući građanima objektivne, tačne, aktuelne, relevantne i pouzdane informacije na temelju kojih donose informirane odluke pri svakodnevnim životnim izborima, razumijevaju kompleksne društvene pojave i procese, smanjuju mogućnost socijalne entropije i sukoba te podupiru njihovo učešće u upravljanju demokratskom strukturom društva.
U tom smislu dnevne novine u regionu, odnosno Bosni i Hercegovini su bliže modelu ozbiljnih nego modelu tabloidnih novina.”
Generalna hipoteza je operacionalizirana u tri posebne hipoteze koje glase:
PH1. Dnevne novine u regionu, odnosno u BiH tematski i žanrovski su fokusirane na centralne društvene, ekonomske i kulturne procese i institucije koje suštinski determiniraju kvalitet života pojedinaca i društvenih grupa.
PH2. Objektivnosti novinarskog postupka prikupljanja i obrade činjenica, procesiranja informacija, vrste narativa i tona izvještavanja u granicama su standardnih profesionalnih normi i kapaciteta novinarstva kao posebne vrste spoznaje stvarnosti.
PH3. Način pozicioniranja i hijerarhizacija, stil grafičkog i vizuelnog prezentiranja i opremanja sadržaja u funkciji su podupiranja modela ozbiljnih novina.
Istraživanje je imalo slijedeće naučne ciljeve: 1) inventura i opis kvantitativnih i kvalitativnih svojstava dnevnih novina u Bosni i Hercegovini, 2) komparacija kvantitativnih i kvalitativnih svojstva dnevnih novina u Bosni i Hercegovini sa svojstvima dnevnih novina u regionu, 3) dijagnosticiranje pojave tabloidizacije, senzacionalizma i “žutila“ u dnevnim novinama u Bosni i Hercegovini, 4) klasificiranje dnevnih novina u BiH sa stajališta kvaliteta sadržaja i 5) razvijanje metodologije i instrumentarija (prvenstveno indikatora) za monitoring kvaliteta dnevnih novina. Istraživanje je realizirano metodom kvantitativne analize sadržaja. Jedinice analize sadržaja čine svi sadržaji, uključujući i najave sa naslovnih strana, objavljeni na prvih sedam i posljednjoj stranici novina obuhvaćenih istraživačkim uzorkom. Istraživački instrument čini kodni list koji je razvijen detaljnom operacionalizacijom posebnih hipoteza i primjenom prezentiranih indikatora kvaliteta. Statistička obrada je realizirana na nivou izračunavanja i interpretacije hi kvadrata i koeficijenata korelacije, što je samo po sebi novost s obzirom na to da je većina sličnih istraživanja završavala na opisima frekvencija obilježja.
Autori su došli do zaključka da je neutemeljena polazna pretpostavka o funkcionalnoj spregnutosti dnevnih novina u Bosni i Hercegovini, odnosno regionu s informiranim i kvalificiranim učešćem građana u kompleksnim demokratskim procesima postsocijalističkih društava. Mada su tematski i žanrovski uglavnom fokusirane na centralne društvene, ekonomske i kulturne procese i institucije koje suštinski determiniraju kvalitet života pojedinaca i društvenih grupa, ozbiljno potkopana objektivnost novinarskog postu-pka prikupljanja i obrade činjenica, naglašena polariziranost narativa, pristrasno obojen to-na izvještavanja i nedovoljna transparentnost izvora informacija ukazuju na kvalitativnu zahvaćenost procesom tabloidizacije, odnosno na uspostavljanje hibrida ozbiljnih i tabloidnih novina. U tom pravcu djeluju i način pozicioniranja i hijerarhizacija žanrova i tema, stil grafičkog i vizuelnog prezentiranja i opremanja sadržaja.

.....................
Iz recenzija

prof.dr.sc. Tatjana Vulić, Filozofski fakultet Univerziteta u Nišu

Rukopis pod naslovom: Tabloidiziranje stvarnosti, Metamorfoza dnevnih novina, ocenjujemo najvišom ocenom sagledavši u njemu trostruku vrednost: saznajnu, pedagošku i praktičnu. Vrsni istraživači, priznati naučnici-e i istovremeno sjajni pedagozi (Kurtić, Baraković i Hrnjić-Kuduzović) sa doktorandima autori-ke su modernog, upečatljivog, vrednog istraživanja koje sagledavamo da je od nemerljivog značaja u obrazovnoj praksi studentima svih nivoa studija, akademskoj zajednici kao i naučnoj i stručnoj javnosti Bosne i Hercegovine i zapadnog Balkana.
...................
doc.dr. sc. Mirza Mahmutović, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli

Riječ je o originalnoj znanstveno-stručnoj studiji, jedinstvenoj u bosanskohercegovačkoj komunikološkoj literaturi. Autori u knjizi nastoje identificirati, mapirati i evaluirati profesionalne novinarske kulture printanih medija u BiH okruženju, pri čemu se ciljano ograničavaju, u empirijskom smislu, na aspekt sadržaja dnevnih novina. U knjizi se proučavaju, kao što sugerira podnaslov knjige lokalne manifestacije globalnih komunikacijskih procesa osobitih post-industrijskom društvu, prije svega preobražaj printanih medija postsocijalističkih društava u uvjetima komercijalizacije i digitalizacije medijskih industrija.
0 0