Nedavno hapšenje ljudi u sarajevskom naselju Gorica, koji su u televizijskom prilogu italijanskog novinara Luigia Pelazze predstavljeni kao trgovci oružjem, pretvorilo se, jednim dijelom, u sasvim novu i neočekivanu novinarsku priču. Jer, kratko nakon hapšenja, koje su sprovele SIPA i Granična policija BiH, otkriveno je da osobe koje su se pojavile u prilogu “nisu ISIL-ovi snabdjevači oružjem”, kako su predstavljeni, nego “sitni pripadnici sarajevskog podzemlja i registrirani ovisnici o drogama” te da je oružje koje se pokazuje na snimku, ustvari “rekvizit” za snimanje priloga.
I dok se italijanski novinar nastavlja braniti kako je snimak autentičan, javnost postavlja pitanje koliko je ovakvih i sličnih priloga urađenio o BiH, s kojim motivima su rađeni i koliko štete ugledu i imidžu zemlje, koji ionako nije sjajan, mogu napraviti.
Stereotipi o islamu
Italijanska javnost, objašnjava profesor iz Sarajeva Senadin Musabegović, razmišlja u stereotipima u kojima se Bosna i Hercegovina, kao uostalom i druge zemlje nastanjene većinski muslimanskim stanovništvom, predstavljaju kao negativno konotiran prostor. Musabegović Pelazzainu priču vidi kao proizvod tog tendencioznog predstavljanja islama u italijanskim medijima.
„U Italiji se u sredstvima javnog informisanja može sresti ta neka priča da je islam sam po sebi religija u kojoj je prisutna vjernost smrti i samoubistvu dok je katoličanstvo, i hrišćanstvo uopšte, posvećeno ljubavi, milosrđu i oprostu. Ta vrsta religiozne sukobljenosti i religiozne napetosti je suštinski nebitna i neispravna i potencira opasnu političku situaciju. Po mom mišljenju, treba raditi na premoštavanju razlika, jer nas, u budućnosti, može zadesiti mnogo problema“.
Najveći problem sa ljudima kakav je Pelazza jeste što oni svojim radom stvaraju pogrešnu i lažnu sliku, a Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja koje su žrtve medijskih manipulacija.
„Nažalost, mediji deformišu sliku i na lažan način predstavljaju ono što se dešava oko nas. Ugled Bosne je narušen. Mislim, da je trgovina oružjem nacionalni problem i tu se svašta dešava. U BiH postoje političke tenzije i postoje grupe koje se bave trgovinom oružjem. Ali, ne mislim da je taj prilog na međunarodnom planu nešto bitno narušio ugled BiH“, zaključuje Musabegović.
Akcija SIPA-e opravdana
Politička analitičarka iz Sarajeva Ivana Marić kaže da je akcija koju je SIPA sprovela, slijedeći tragove i indicije prikazane u prilogu Luigia Pelazzea, opravdana i sasvim na mjestu. Njihova reakcija, kaže, pokazuje da su policijske agencije u BiH sposobne djelovati brzo i efektivno, a način na koji su tretirali ljude koji se u prilogu navode kao akteri trgovine oružjem pokazuje ozbiljnost i profesionalnost.
Međutim, kao probleme u radu policijskih agencija u BiH, navodi “čudne prioritete djelovanja koje postavljaju kao glavnu agendu istražnog djelovanja, a ta je agenda, u znatnoj mjeri, pod direktnim uticajem politike i njenih sebičnih želja”.
„Mislim da jeste u nekoj određenoj mjeri bila ozbiljna, jer su se u policijskim strukturama povodili pisanjem međunarodnih medija. Na ovaj način je dobro što su utvrdili da su mediji pogriješili, ako se naravno, u konačnici, utvrdi da je italijanski novinar platio ljude da glume trgovce oružjem. Ono što bih ja voljela vidjeti jeste da SIPA reagira jednako brzo i na druge događaje koji se dešavaju u zemlji. Voljela bih da budu aktivni u svakom pogledu kao što su bili aktivni i u slučaju italijanskog novinara. Međutim, nisu i izgleda da neko utvrđuje prioritete po kriteriju koji nama nije jasan, jer mnogi ljudi koji su počinili zločine šetaju slobodno po gradu, ali veoma brzo reaguju kada se radi o nekim optužbama o švercu oružjem“, kaže Marić.
Policijski organi su, smatra, postupili ispravno i kada se cijeli slučaj posmatra iz aspekta zaštite ugleda zemlje, jer je policijskom akcijom, medijskom svijetu, stavljeno je na znanje da se aktivnosti, kakva je trgovina oružjem, budno prate.
„S obzirom da je prilog bio objavljen u Italiji, mislim da policija nije nasjela na priču i da je ispravno postupila. Nadam se da će italjanski novinar biti sankicionisan. Više je ugled zemlje narušen samim prilogom u kojem je predstavljeno da se veoma lako u BiH može kupiti oružje. Jer, to je ono kako nas inače gledaju i od Bosne se želi napraviti slučaj. Želi se predstaviti da je to zemlja koja je raj za šverc oružja. Mislim da je uredu što su išli za tim znakom, jer to je ono što bi trebali kod nas raditi. Kod nas se toliko piše o kriminalnim radnjama, a tužilaštvo rijetko kada to koristi da bi pokrenulo neke istražne radnje i ozbiljnije akcije. Mislim da bi trebali to češće raditi da bi se shvatila uloga medija u otkrivanjima takvih radnji i pokretanju ozbiljnih pravosudnih istraga“, zaključuje Marić.
Zaštićen imidž BiH
Dugogodišnji novinar i politički analitičar Srećko Latal, kaže da je akcija policijskih organa u slučaju novinarskog izvještavanja iz Sarajeva o „insceniranoj“ kupovini oružja opravdana i da su takvim postupanjem nadležne službe imidž i ugled zemlje u znatnoj mjeri zaštitili. Cijeli slučaj obavijen je nedorečenostima i proturječima, objašnjava Latal, jer je italijanski novinar Luigi Pelazza negirao da su ljudi prikazani u prilogu bili unajmljeni da glume trgovce oružjem.
„Pa vidite, nažalost, bojim se da BiH ima djelomično s razlogom, djelomično ne, ovako vrlo loš imidž ne samo u svijetu nego i u samoj zemlji. Bojim se da ovakve vijesti, bez obzira jesu li tačne ili ne, jer nije 100 posto potvrđena, ne mogu puno pogoršati imidž, već više doprinosi održavanju jednog lošeg imidža. Ja bih rekao da je brza reakcija bh. organa, policije i SIPA-e, u ovom konkretnom slučaju možda pomogla da se loš imidž popravi. A sada ćemo vidjeti koji će biti rezultat tog konkretnog procesa, jer koliko sam shvatio taj italijanski novinar negira nalaze bh. policije. Kao i ostatak javnosti čekam da vidim šta će se dešavati u nastavku sa tom pričom“.
Latal kaže da je Bosna i Hercegovina, kao uostalom i ostatak regije, veoma negativno markiran u javnosti zemalja zapadne Evrope, što je samo po sebi loša stvar. Zbog prizme kroz koju se posmatraju prilike u BiH i regionu ugled zemlje trpi, a konkretan slučaj, kaže, ne može nanijeti neke značajnije dodatne štete.
„Vidite, moje lično mišljenje, nakon 25 godina rada u BiH i u čitavoj regiji, jeste da mislim kako postoji dosta pojednostavljeno viđenje BiH i ostatka Balkana iz perspektive Zapada, gdje se mnoge stvari koje se dešavaju na tom istom Zapadu smatraju normalnim poslovnim djelovanjem i normalnim poslovnim odnosima. Tako je i sa trgovinom, uključujući i trgovinu oružja, koja se kod nas na Balkanu posmatra kao nešto loše. Djelomično je odgovornost i na nama, prije svega mislim na organe vlasti u BiH, ali i na samim građanima koji su, kako se čini, u zadnjih nekoliko godina još više podijeljeni i više posvađani među sobom. Tako da iz mog ugla posmatranja, niti trgovina drogom i oružjem niti prijetnja od mogućeg terorizma nije ništa puno veća, ili manja, nego u ostatku Evrope. Međutim, ono što u BiH predstavlja realan problem je nefunkcionalna i podijeljena vlast i politički uticaj na vlast koji ne dozvoljava institucijama da rade posao kako treba. Zbog toga se dešavaju situacije koje mogu biti viđene kao veće nego što one to suštinski jesu“, zaključuje Latal.
Slučaj italijanskog novinara Luigi Pelazzae nije prvi takav, kažu sagovornici Al Jazeere, pojašnjavajući da se u proteklih dvadeset i pet godina mnoge slične ekipe iz zemalja zapadne Evrope dolazile u BiH tražeći ekskluzivne i kontroverzne priče.
I dok se italijanski novinar nastavlja braniti kako je snimak autentičan, javnost postavlja pitanje koliko je ovakvih i sličnih priloga urađenio o BiH, s kojim motivima su rađeni i koliko štete ugledu i imidžu zemlje, koji ionako nije sjajan, mogu napraviti.
Stereotipi o islamu
Italijanska javnost, objašnjava profesor iz Sarajeva Senadin Musabegović, razmišlja u stereotipima u kojima se Bosna i Hercegovina, kao uostalom i druge zemlje nastanjene većinski muslimanskim stanovništvom, predstavljaju kao negativno konotiran prostor. Musabegović Pelazzainu priču vidi kao proizvod tog tendencioznog predstavljanja islama u italijanskim medijima.
„U Italiji se u sredstvima javnog informisanja može sresti ta neka priča da je islam sam po sebi religija u kojoj je prisutna vjernost smrti i samoubistvu dok je katoličanstvo, i hrišćanstvo uopšte, posvećeno ljubavi, milosrđu i oprostu. Ta vrsta religiozne sukobljenosti i religiozne napetosti je suštinski nebitna i neispravna i potencira opasnu političku situaciju. Po mom mišljenju, treba raditi na premoštavanju razlika, jer nas, u budućnosti, može zadesiti mnogo problema“.
Najveći problem sa ljudima kakav je Pelazza jeste što oni svojim radom stvaraju pogrešnu i lažnu sliku, a Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja koje su žrtve medijskih manipulacija.
„Nažalost, mediji deformišu sliku i na lažan način predstavljaju ono što se dešava oko nas. Ugled Bosne je narušen. Mislim, da je trgovina oružjem nacionalni problem i tu se svašta dešava. U BiH postoje političke tenzije i postoje grupe koje se bave trgovinom oružjem. Ali, ne mislim da je taj prilog na međunarodnom planu nešto bitno narušio ugled BiH“, zaključuje Musabegović.
Akcija SIPA-e opravdana
Politička analitičarka iz Sarajeva Ivana Marić kaže da je akcija koju je SIPA sprovela, slijedeći tragove i indicije prikazane u prilogu Luigia Pelazzea, opravdana i sasvim na mjestu. Njihova reakcija, kaže, pokazuje da su policijske agencije u BiH sposobne djelovati brzo i efektivno, a način na koji su tretirali ljude koji se u prilogu navode kao akteri trgovine oružjem pokazuje ozbiljnost i profesionalnost.
Međutim, kao probleme u radu policijskih agencija u BiH, navodi “čudne prioritete djelovanja koje postavljaju kao glavnu agendu istražnog djelovanja, a ta je agenda, u znatnoj mjeri, pod direktnim uticajem politike i njenih sebičnih želja”.
„Mislim da jeste u nekoj određenoj mjeri bila ozbiljna, jer su se u policijskim strukturama povodili pisanjem međunarodnih medija. Na ovaj način je dobro što su utvrdili da su mediji pogriješili, ako se naravno, u konačnici, utvrdi da je italijanski novinar platio ljude da glume trgovce oružjem. Ono što bih ja voljela vidjeti jeste da SIPA reagira jednako brzo i na druge događaje koji se dešavaju u zemlji. Voljela bih da budu aktivni u svakom pogledu kao što su bili aktivni i u slučaju italijanskog novinara. Međutim, nisu i izgleda da neko utvrđuje prioritete po kriteriju koji nama nije jasan, jer mnogi ljudi koji su počinili zločine šetaju slobodno po gradu, ali veoma brzo reaguju kada se radi o nekim optužbama o švercu oružjem“, kaže Marić.
Policijski organi su, smatra, postupili ispravno i kada se cijeli slučaj posmatra iz aspekta zaštite ugleda zemlje, jer je policijskom akcijom, medijskom svijetu, stavljeno je na znanje da se aktivnosti, kakva je trgovina oružjem, budno prate.
„S obzirom da je prilog bio objavljen u Italiji, mislim da policija nije nasjela na priču i da je ispravno postupila. Nadam se da će italjanski novinar biti sankicionisan. Više je ugled zemlje narušen samim prilogom u kojem je predstavljeno da se veoma lako u BiH može kupiti oružje. Jer, to je ono kako nas inače gledaju i od Bosne se želi napraviti slučaj. Želi se predstaviti da je to zemlja koja je raj za šverc oružja. Mislim da je uredu što su išli za tim znakom, jer to je ono što bi trebali kod nas raditi. Kod nas se toliko piše o kriminalnim radnjama, a tužilaštvo rijetko kada to koristi da bi pokrenulo neke istražne radnje i ozbiljnije akcije. Mislim da bi trebali to češće raditi da bi se shvatila uloga medija u otkrivanjima takvih radnji i pokretanju ozbiljnih pravosudnih istraga“, zaključuje Marić.
Zaštićen imidž BiH
Dugogodišnji novinar i politički analitičar Srećko Latal, kaže da je akcija policijskih organa u slučaju novinarskog izvještavanja iz Sarajeva o „insceniranoj“ kupovini oružja opravdana i da su takvim postupanjem nadležne službe imidž i ugled zemlje u znatnoj mjeri zaštitili. Cijeli slučaj obavijen je nedorečenostima i proturječima, objašnjava Latal, jer je italijanski novinar Luigi Pelazza negirao da su ljudi prikazani u prilogu bili unajmljeni da glume trgovce oružjem.
„Pa vidite, nažalost, bojim se da BiH ima djelomično s razlogom, djelomično ne, ovako vrlo loš imidž ne samo u svijetu nego i u samoj zemlji. Bojim se da ovakve vijesti, bez obzira jesu li tačne ili ne, jer nije 100 posto potvrđena, ne mogu puno pogoršati imidž, već više doprinosi održavanju jednog lošeg imidža. Ja bih rekao da je brza reakcija bh. organa, policije i SIPA-e, u ovom konkretnom slučaju možda pomogla da se loš imidž popravi. A sada ćemo vidjeti koji će biti rezultat tog konkretnog procesa, jer koliko sam shvatio taj italijanski novinar negira nalaze bh. policije. Kao i ostatak javnosti čekam da vidim šta će se dešavati u nastavku sa tom pričom“.
Latal kaže da je Bosna i Hercegovina, kao uostalom i ostatak regije, veoma negativno markiran u javnosti zemalja zapadne Evrope, što je samo po sebi loša stvar. Zbog prizme kroz koju se posmatraju prilike u BiH i regionu ugled zemlje trpi, a konkretan slučaj, kaže, ne može nanijeti neke značajnije dodatne štete.
„Vidite, moje lično mišljenje, nakon 25 godina rada u BiH i u čitavoj regiji, jeste da mislim kako postoji dosta pojednostavljeno viđenje BiH i ostatka Balkana iz perspektive Zapada, gdje se mnoge stvari koje se dešavaju na tom istom Zapadu smatraju normalnim poslovnim djelovanjem i normalnim poslovnim odnosima. Tako je i sa trgovinom, uključujući i trgovinu oružja, koja se kod nas na Balkanu posmatra kao nešto loše. Djelomično je odgovornost i na nama, prije svega mislim na organe vlasti u BiH, ali i na samim građanima koji su, kako se čini, u zadnjih nekoliko godina još više podijeljeni i više posvađani među sobom. Tako da iz mog ugla posmatranja, niti trgovina drogom i oružjem niti prijetnja od mogućeg terorizma nije ništa puno veća, ili manja, nego u ostatku Evrope. Međutim, ono što u BiH predstavlja realan problem je nefunkcionalna i podijeljena vlast i politički uticaj na vlast koji ne dozvoljava institucijama da rade posao kako treba. Zbog toga se dešavaju situacije koje mogu biti viđene kao veće nego što one to suštinski jesu“, zaključuje Latal.
Slučaj italijanskog novinara Luigi Pelazzae nije prvi takav, kažu sagovornici Al Jazeere, pojašnjavajući da se u proteklih dvadeset i pet godina mnoge slične ekipe iz zemalja zapadne Evrope dolazile u BiH tražeći ekskluzivne i kontroverzne priče.