AUTOR: Jelena Viljevac
OBJAVLJENO: 16.08.2015. u 20:52
Olimpijske igre 2012. godine obilježio je jedan neugodan, ali zapravo školski primjer internet trolanja, nakon kojeg je sedamnaestogodišnjak uhićen jer je objavio tweet krajnje neprimjerenog sadržaja.
"Nadam se da si svjestan činjenice koliko si razočarao svog oca" bio je tweet koji se odnosio na prethodnu najavu engleskog skakača u vodu Toma Daleyja kako će svoju pobjedu posvetiti ocu koji je godinu dana ranije preminuo od posljedica raka.
Ružni komentar obišao je svijet, ali i otvorio brojna pitanja o ovom društvenom fenomenu. Nameće se pitanje: zašto ljudi u online okruženju govore, u mnogi slučajevima i strašne, stvari koje u stvarnom životu nikada ne bi izrekli?
Studija objavljena u časopisu Personality and Individual Differences pokazala je kako internet trolanje, dakle, kada osoba (trol) sudjeluje u nekoj raspravi, ali samo s namjerom da svojim komentarima uzruja ostale sudionike i raspravu skrene u jednom sasvim drugom smjeru, je zapravo indikator patološkog ponašanja.
Kadanski psiholozi odlučili su istražiti kakve osobe to rade, odnosno kakva je njihova ličnost.
Online istraživanje obuhvatilo je 1.200 ispitanika čije komentare su psiholozi pratili na društvenim mrežama i općenito online okruženju, a potom su im dali da rješavaju test ličnosti.
- Veza između internet trolanja i sadizma je toliko snažna da bismo mogli bez greške reći kako trolovi predstavljaju prototipove sadista u svakodnevnom životu - napisali su istraživači ove studije iz 2014. godine.
- Trolovi jednostavno uživaju u spoznaji da su nekoga ocrnili, iskritizirali, posramili i uvrijedili jer se tada oni sami osjećaju bolje - objašnjavaju u svojoj studiji psiholozi.
Stoga, prilikom sljedećeg uzrujavanja oko online komentara imajte na umu dvije stvari, trolovi su u stvarnom životu iznimno teške osobe, a vaše uzrujavanje i potreba da se "branite" dati će im samo smisao dodatno samopouzdanje te željenu zabavu.
………………
ISTRAŽIVANJE provedeno u SAD-u i Italiji pokazuje kako su pristalice teorija zavjera aktivnije na društvenim mrežama te češće komentiraju vijesti od onih koji vjeruju u znanost.
Na uzorku od 1,2 milijuna ljudi u SAD-u i Italiji istraživano je kako se vijesti iz sfere teorija zavjera i vijesti iz znanosti konzumiraju i oblikuju na društvenim mrežama. Na internet je lansirano 4.709 "trolovskih" informacija te sarkastičnih imitacija teorija zavjera.
Čak 77,99 posto "lajkova" i 80,86 posto komentara potvrđujućeg sadržaja stiglo od korisnika koji često posjećuju stranice teoretičara zavjere. Dezinformacije nisu prepoznali ni kad su bile izmišljena satira. Korisnici stranica teorija zavjera više su fokusirani na postove među istomišljenicima, a pažnja im je snažnije orijentirana na širenje takvih ideja.
Korisnici znanstveno dokazanih vijesti su pak manje zaokupljeni njihovim širenjem, ali više komentiraju na stranicama teoretičara zavjera. Stručnjaci vjeruju da je to zbog toga što žele spriječiti širenje teorija koje se ne baziraju na provjerenim činjenicama.
Na svaki komentar na znanstvenim stranicama, dolazi mnogo više komentara onih koji vjeruju u teorije zavjera, a stručnjaci upozoravaju kako nije riječ o bezopasnoj pojavi, jer u nerazvijenim zemljama vjerovanje u takve teorije odnosi živote.
OBJAVLJENO: 16.08.2015. u 20:52
Olimpijske igre 2012. godine obilježio je jedan neugodan, ali zapravo školski primjer internet trolanja, nakon kojeg je sedamnaestogodišnjak uhićen jer je objavio tweet krajnje neprimjerenog sadržaja.
"Nadam se da si svjestan činjenice koliko si razočarao svog oca" bio je tweet koji se odnosio na prethodnu najavu engleskog skakača u vodu Toma Daleyja kako će svoju pobjedu posvetiti ocu koji je godinu dana ranije preminuo od posljedica raka.
Ružni komentar obišao je svijet, ali i otvorio brojna pitanja o ovom društvenom fenomenu. Nameće se pitanje: zašto ljudi u online okruženju govore, u mnogi slučajevima i strašne, stvari koje u stvarnom životu nikada ne bi izrekli?
Studija objavljena u časopisu Personality and Individual Differences pokazala je kako internet trolanje, dakle, kada osoba (trol) sudjeluje u nekoj raspravi, ali samo s namjerom da svojim komentarima uzruja ostale sudionike i raspravu skrene u jednom sasvim drugom smjeru, je zapravo indikator patološkog ponašanja.
Kadanski psiholozi odlučili su istražiti kakve osobe to rade, odnosno kakva je njihova ličnost.
Online istraživanje obuhvatilo je 1.200 ispitanika čije komentare su psiholozi pratili na društvenim mrežama i općenito online okruženju, a potom su im dali da rješavaju test ličnosti.
- Veza između internet trolanja i sadizma je toliko snažna da bismo mogli bez greške reći kako trolovi predstavljaju prototipove sadista u svakodnevnom životu - napisali su istraživači ove studije iz 2014. godine.
- Trolovi jednostavno uživaju u spoznaji da su nekoga ocrnili, iskritizirali, posramili i uvrijedili jer se tada oni sami osjećaju bolje - objašnjavaju u svojoj studiji psiholozi.
Stoga, prilikom sljedećeg uzrujavanja oko online komentara imajte na umu dvije stvari, trolovi su u stvarnom životu iznimno teške osobe, a vaše uzrujavanje i potreba da se "branite" dati će im samo smisao dodatno samopouzdanje te željenu zabavu.
………………
ISTRAŽIVANJE provedeno u SAD-u i Italiji pokazuje kako su pristalice teorija zavjera aktivnije na društvenim mrežama te češće komentiraju vijesti od onih koji vjeruju u znanost.
Na uzorku od 1,2 milijuna ljudi u SAD-u i Italiji istraživano je kako se vijesti iz sfere teorija zavjera i vijesti iz znanosti konzumiraju i oblikuju na društvenim mrežama. Na internet je lansirano 4.709 "trolovskih" informacija te sarkastičnih imitacija teorija zavjera.
Čak 77,99 posto "lajkova" i 80,86 posto komentara potvrđujućeg sadržaja stiglo od korisnika koji često posjećuju stranice teoretičara zavjere. Dezinformacije nisu prepoznali ni kad su bile izmišljena satira. Korisnici stranica teorija zavjera više su fokusirani na postove među istomišljenicima, a pažnja im je snažnije orijentirana na širenje takvih ideja.
Korisnici znanstveno dokazanih vijesti su pak manje zaokupljeni njihovim širenjem, ali više komentiraju na stranicama teoretičara zavjera. Stručnjaci vjeruju da je to zbog toga što žele spriječiti širenje teorija koje se ne baziraju na provjerenim činjenicama.
Na svaki komentar na znanstvenim stranicama, dolazi mnogo više komentara onih koji vjeruju u teorije zavjera, a stručnjaci upozoravaju kako nije riječ o bezopasnoj pojavi, jer u nerazvijenim zemljama vjerovanje u takve teorije odnosi živote.