Zbornik radova Filozofskog fakulteta broj 4; str. 123- 133, Tuzla 2002.;obim: 11 strana, format: B-5.
Autor istražuje tezu da u traganju za izuzetnošću (neočekivanost) stanja nekog predmeta (empirijske činjenice), odnosno za posebnošću ispoljavanja u konkretnim vremenski i prostornim koordinatama novinarstvo vodi ka pojedinačnom sudu. Samo pojedinačni sud je u stanju referirati stanje konkretnog predmeta. Pojedinačni sud je, zaključuje autor, moguć tek pošto se dovede u pitanje važenje objektivnog jedinstva posredujućeg i posredovanog pojma za cijeli opseg posredujućeg pojma.
Svaki pojam nosi, sam po sebi, informaciju u mjeri u kojoj po sadržaju i opsegu jeste izdvajanje od ostalih pojmova i predmeta, koji ne sadrži kao bitna uočena (otkrivena) svojstva. Novinarstvo po definiciji nije usmjereno ka predočavanju stanja čitavog opsega pojma (ishitrenim i neutemeljenim uopćavanjima). Predodžbu o nekom konkretnom stanju predmeta neće uopćiti nego će izraziti kao jedinstven slučaj (izuzetnost); poseban sud.
Autor istražuje tezu da u traganju za izuzetnošću (neočekivanost) stanja nekog predmeta (empirijske činjenice), odnosno za posebnošću ispoljavanja u konkretnim vremenski i prostornim koordinatama novinarstvo vodi ka pojedinačnom sudu. Samo pojedinačni sud je u stanju referirati stanje konkretnog predmeta. Pojedinačni sud je, zaključuje autor, moguć tek pošto se dovede u pitanje važenje objektivnog jedinstva posredujućeg i posredovanog pojma za cijeli opseg posredujućeg pojma.
Svaki pojam nosi, sam po sebi, informaciju u mjeri u kojoj po sadržaju i opsegu jeste izdvajanje od ostalih pojmova i predmeta, koji ne sadrži kao bitna uočena (otkrivena) svojstva. Novinarstvo po definiciji nije usmjereno ka predočavanju stanja čitavog opsega pojma (ishitrenim i neutemeljenim uopćavanjima). Predodžbu o nekom konkretnom stanju predmeta neće uopćiti nego će izraziti kao jedinstven slučaj (izuzetnost); poseban sud.