ICEJ, Zagreb, 2007., ISBN 978-953-7015-38-1 (str. 117- 154)
U radu su saopšteni rezultati istraživanja vjerododstojnosti bosansko-hercegovačkih printanih medija. Istraživanje je zasnovano na polaznoj pretpostavci da su doživljaj vjerodostojnosti, odnosno nevjerodostojnosti (tačnosti, odnosno netačnosti) konačan rezultat 1)istinosnih taktika (ishod svjesnog, iskrenog angažiranja novinara i redakcija oko stvarnih istinosnih komponenti vijesti) i 2) uspjeha u upravljanju utiskom vjerododstojnosti. Pretpostavljeno je da se fenomen (problem) vjerododstojnosti ispoljava u cijelom toku procesiranja vijesti (informacije); kako u istraživanju događaja i prikupljanju činjenica tako i u procesu njihove sinteze, estetizacije i prezentacije u formi vijesti. Pošto su svjesni epistemološkog profila svojih recipijenata (čitatelja) masovni mediji (novine u ovom slučaju) doziraju opseg i dubinu informacija naspram njihovih očekivanja. Zbog toga su istraživana strukturalna obilježja medijskih sadržaja: zastupljenost novinskih formi po vrsti i dužini, tematska hijerarhizacija, identificiranje autora, zastupljenost redakcijskih i drugih izvora, prisustvo grafičkih elemenata, opremanje glavnog teksta, upotreba citata, količina podataka, različitost izvora, različitost uglova prikazivanja, priroda (oponentska ili proponentska) prikaza. Istraživanjem su obuhvaćena četiri dnevna informativno- politička lista: Oslobođenje, Dnevni avaz, Nezavisne novine i Dnevni list. Na osnovu obimne empirijske građe, statistički obrađene u aplikaciji SPSS, zaključeno je da su bosansko-hercegovačke novine svjesne epistemološkog profila svojih komunikanata (čitatelja) zarobljenih u nacionalno definirane komunikacijske subzajednice te da doziraju opseg i dubinu informacija naspram njihovih očekivanja. Dominacija kratkih formi i trend tabloidizacije, mada umanjuju potpunost prikaza (ne pogoduju kontekstualizaciji i analizi) ne umanjuju nužno i percepcipiranu vjerodostojnost vijesti i medija. Očekivanja prosječnih čitatelja su uokvirena ideološkim interpretativnim kodom kome odgovara jednodimenzinalna istina u porukama; zasnovanim na samo jednom izvoru. To je odgovor na očekivanu podršku hermetizaciji nacionalno homogeniziranih komunikacijskih zajednica, u kojima „ i tako svi misle jednako a mišljenje iz drugih zajednica ih se ne tiče“ i ne utiče nepovoljno na percepciju vjerodostojnosti svojih medija.
U radu su saopšteni rezultati istraživanja vjerododstojnosti bosansko-hercegovačkih printanih medija. Istraživanje je zasnovano na polaznoj pretpostavci da su doživljaj vjerodostojnosti, odnosno nevjerodostojnosti (tačnosti, odnosno netačnosti) konačan rezultat 1)istinosnih taktika (ishod svjesnog, iskrenog angažiranja novinara i redakcija oko stvarnih istinosnih komponenti vijesti) i 2) uspjeha u upravljanju utiskom vjerododstojnosti. Pretpostavljeno je da se fenomen (problem) vjerododstojnosti ispoljava u cijelom toku procesiranja vijesti (informacije); kako u istraživanju događaja i prikupljanju činjenica tako i u procesu njihove sinteze, estetizacije i prezentacije u formi vijesti. Pošto su svjesni epistemološkog profila svojih recipijenata (čitatelja) masovni mediji (novine u ovom slučaju) doziraju opseg i dubinu informacija naspram njihovih očekivanja. Zbog toga su istraživana strukturalna obilježja medijskih sadržaja: zastupljenost novinskih formi po vrsti i dužini, tematska hijerarhizacija, identificiranje autora, zastupljenost redakcijskih i drugih izvora, prisustvo grafičkih elemenata, opremanje glavnog teksta, upotreba citata, količina podataka, različitost izvora, različitost uglova prikazivanja, priroda (oponentska ili proponentska) prikaza. Istraživanjem su obuhvaćena četiri dnevna informativno- politička lista: Oslobođenje, Dnevni avaz, Nezavisne novine i Dnevni list. Na osnovu obimne empirijske građe, statistički obrađene u aplikaciji SPSS, zaključeno je da su bosansko-hercegovačke novine svjesne epistemološkog profila svojih komunikanata (čitatelja) zarobljenih u nacionalno definirane komunikacijske subzajednice te da doziraju opseg i dubinu informacija naspram njihovih očekivanja. Dominacija kratkih formi i trend tabloidizacije, mada umanjuju potpunost prikaza (ne pogoduju kontekstualizaciji i analizi) ne umanjuju nužno i percepcipiranu vjerodostojnost vijesti i medija. Očekivanja prosječnih čitatelja su uokvirena ideološkim interpretativnim kodom kome odgovara jednodimenzinalna istina u porukama; zasnovanim na samo jednom izvoru. To je odgovor na očekivanu podršku hermetizaciji nacionalno homogeniziranih komunikacijskih zajednica, u kojima „ i tako svi misle jednako a mišljenje iz drugih zajednica ih se ne tiče“ i ne utiče nepovoljno na percepciju vjerodostojnosti svojih medija.