Bosna i Hercegovina i Bošnjaštvo: historija, stvarnost, perspektive, zbronik radova, Univerzitet u Tuzli, 2014.
U radu je načinjena savremena analiza socijalno-povijesnih aspekata pojave štampe u Bosni i Hercegovini, odnosno pokretanja novina Bošnjak. Analiza je razotkrila ogroman nesrazmjer simboličke i političke moći u Bosni i Hercegovini u najsosjetljivijim periodima otvaranja nacionalnog pitanja i konačnog geopolitičkog rješenja Bosne i Hercegovine, za koja se znalo da će se postaviti u veoma zaoštrenom obliku u momentu kada se uđe u posljednju fazu napuštanja Balkana od strane Osmanskog carstva. Uzimajući u obzir fundamentalne probleme tadašnje Bosne i Hercegovine nepostojanja konsenzusa između tri naroda, o ključnom pitanju njene političke budućnosti pojavu lista Bošnjak ne možemo okarakterizirati kao propali projekat, ni u političkom a niti u medijskom smislu, niti ga nipodoštavati kao režimsku novinu. Prihvatiti argument o režimskoj novini bi bilo isto kao i ocijeniti režimskim sve moderne novine koje podržavaju proevropsku orjentaciju. Iz te perspektive niti pristajanje uz „Bošnjak“ i temeljnu ideju Bosne niti srpske niti hrvatske već svoje (bosanske) pa i pružanje verbalne podrške Austro-Ugarskoj misiji u Bosni i Herceovini ne možemo tumačiti kao prosti politički oportunizam mlade bošnjačke inteligencije, već više kao ishod njihovog sazrijevanja za geopolitička promišljanja i hrabrost da se suoče sa evropskom budućnošću Bosne i Balkana.
U radu je načinjena savremena analiza socijalno-povijesnih aspekata pojave štampe u Bosni i Hercegovini, odnosno pokretanja novina Bošnjak. Analiza je razotkrila ogroman nesrazmjer simboličke i političke moći u Bosni i Hercegovini u najsosjetljivijim periodima otvaranja nacionalnog pitanja i konačnog geopolitičkog rješenja Bosne i Hercegovine, za koja se znalo da će se postaviti u veoma zaoštrenom obliku u momentu kada se uđe u posljednju fazu napuštanja Balkana od strane Osmanskog carstva. Uzimajući u obzir fundamentalne probleme tadašnje Bosne i Hercegovine nepostojanja konsenzusa između tri naroda, o ključnom pitanju njene političke budućnosti pojavu lista Bošnjak ne možemo okarakterizirati kao propali projekat, ni u političkom a niti u medijskom smislu, niti ga nipodoštavati kao režimsku novinu. Prihvatiti argument o režimskoj novini bi bilo isto kao i ocijeniti režimskim sve moderne novine koje podržavaju proevropsku orjentaciju. Iz te perspektive niti pristajanje uz „Bošnjak“ i temeljnu ideju Bosne niti srpske niti hrvatske već svoje (bosanske) pa i pružanje verbalne podrške Austro-Ugarskoj misiji u Bosni i Herceovini ne možemo tumačiti kao prosti politički oportunizam mlade bošnjačke inteligencije, već više kao ishod njihovog sazrijevanja za geopolitička promišljanja i hrabrost da se suoče sa evropskom budućnošću Bosne i Balkana.