Bosanski jezik: časopis za kulturu bosanskoga književnog jezika, 10/2013, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.
Kasno pojavljivanje novina u Bosni utjecalo je na primarno konfensionalnu određenost nacionalnih samodefiniranja stanovništva. To kašnjenje je uzrokovano uglavnom konzervativnom politikom Osmanskog carstva prema štamparstvu i štampi uopće i općim obrazovnim, kulturnim i materijalnim stanjem Bosne. Odsustvo novina s autentičnom bosanskom agendom i interpretativnim okvirom, u periodu nastajanja nacija oslobodilo je prostor za utjecaj izvanjskih političkih i kulturnih centara na proces
nacionalne identifikacije bosanskih katolika i pravoslavnih. Oni su podsticani na različite načine pa i kroz štampu koja je u Bosnu ulazila kako iz Srbije tako i iz hrvatskih dijelova Habzburške monarhije na nacionalno samosepariranje u odnosu na stanovništvo islamske vjeroispovijesti. U štampi kloja je dolazila preko granice su hipertrofirane vjerske posebnosti, mitologizirani epski događaji i junaci, separirana narodna tradicija, sve u cilju stvaranja separatnih etničkih zajednica Srba i Hrvata unutar bosanskog narodnog korpusa. Kada se u Bosni pojavila štampa i politička ideja o bosanstvu ti procesi nacionalnog odvajanja su već bili nepovratno dovršeni i nisu ih mogli neutralizirati eksplicitno etničko distanciranje i diferenciranje Bošnjaka – muslimana od Osmanlija niti vojno-političko angažiranje oko državno-političke autonomije Bosne.
Rad je prezentiran na međunarodnoj naučnoj konferenciji u Istambulu
Kasno pojavljivanje novina u Bosni utjecalo je na primarno konfensionalnu određenost nacionalnih samodefiniranja stanovništva. To kašnjenje je uzrokovano uglavnom konzervativnom politikom Osmanskog carstva prema štamparstvu i štampi uopće i općim obrazovnim, kulturnim i materijalnim stanjem Bosne. Odsustvo novina s autentičnom bosanskom agendom i interpretativnim okvirom, u periodu nastajanja nacija oslobodilo je prostor za utjecaj izvanjskih političkih i kulturnih centara na proces
nacionalne identifikacije bosanskih katolika i pravoslavnih. Oni su podsticani na različite načine pa i kroz štampu koja je u Bosnu ulazila kako iz Srbije tako i iz hrvatskih dijelova Habzburške monarhije na nacionalno samosepariranje u odnosu na stanovništvo islamske vjeroispovijesti. U štampi kloja je dolazila preko granice su hipertrofirane vjerske posebnosti, mitologizirani epski događaji i junaci, separirana narodna tradicija, sve u cilju stvaranja separatnih etničkih zajednica Srba i Hrvata unutar bosanskog narodnog korpusa. Kada se u Bosni pojavila štampa i politička ideja o bosanstvu ti procesi nacionalnog odvajanja su već bili nepovratno dovršeni i nisu ih mogli neutralizirati eksplicitno etničko distanciranje i diferenciranje Bošnjaka – muslimana od Osmanlija niti vojno-političko angažiranje oko državno-političke autonomije Bosne.
Rad je prezentiran na međunarodnoj naučnoj konferenciji u Istambulu