Kolumnista britanskog Guardiana Alex Holder smatra kako seks više nije ključna taktika u marketinškoj industriji. Od primjera Starbucksa koji pomaže izbjeglice do kompanije Kenco koja se bori protiv lokalnih bandi marketinški stručnjaci sve više polažu nadu u aktivizam. Ovaj trend ne samo da mijenja svijet marketinga već i samo poimanje aktivizma.
"Velike kompanije se sve više okreću činjenju dobra uz jasnu strategiju da nas obavijeste o onome što čine", piše Holder.
"Prije tri dana nisam ni znao za kompaniju Lyft. Sve do ponedjeljka kada je jedan kolega od mene zahtijevao da obrišem Uberovu aplikaciju jer su mnogi vjerovali kako je Uber sabotirao štrajk taksista na JFK aerodromu u New Yorku koji su se protivili Trumpovoj imigracionoj politici. Istovremeno, direktor kompanije Lyft objavio je kako će donirati milion dolara udruženju koje je pokrenulo sudski spor protiv Trumpove naredbe o zabrani ulaska u zemlju državljanima sedam muslimanskih zemalja", pojašnjava Holder koji zaključuje:
"Govorili su da seks prodaje sve. Sada, očigledno, umjesto seksa imamo aktivizam".
No, nije samo Lyft iskoristio Trumpovu zabranu na sličan način. Starbucks je odlučio u narednom periodu zaposliti 10.000 izbjeglica, Airbnb je ponudio smještaj pogođenima Trumpovom naredbom, a na kraju je čak i Uber kreirao fond u vrijednosti od 3 miliona dolara kako bi pomogli vozačima koji će biti pogođenim Trumpovim odlukama.
"Kompanije sada pokušavaju sustići jedna drugu u dobročinstvu. No, postoji jedna kvaka - to će činiti samo ako su sigurni da će njihovi korisnici saznati za to. Nema skromnosti kada brendovi čine dobra djela, nema anonimnih donatora, uvijek je jasno naznačeno ko je dobročinitelj", dodaje Holder.
Holder dodaje kako je teško razlučiti liniju stvarnog dobročinstva i društvene odgovornosti od klasičnog marketinškog trika. Teško je razlučiti da li kompanije pomažu izbjeglicama jer se suosjećaju s njima ili jednostavno to čine jer, naprimjer, taj potez prodaje kafu ili hotelske apartmane.
Tako naprimjer u Velikoj Britaniji mnogi piju Kenco kafu ne zato jer je njihov primarni izbor zbog kvalitete već zbog činjenice da kompanija Kenco u Hondurasu provodi program koji mlade umjesto u ruke bandi odvodi na polja kafe gdje postaju farmeri.
Pepsi je još 2010. pokrenuo program vrijedan 20 miliona dolara kojim su odlučili pomoći projekte pojedinaca i nevladinih organizacija koji doprinose svojoj zajednici. Zanimljivo je da je ovaj novac prvobitno bio namijenjen za klasični marketing, ali se Pepsi predomislila i umjesto zakupa prostora u finalu Super Bowla Pepsi je uoči istog događaja obznanila svoju dobrotvornu akciju.
"Srž uspješnog marketinga danas je aktivizam", kaže Holder.
No, novi pristup ne samo da mijenja marketinšku industriju već i samo poimanje aktivizma u savremenom društvu.
"Citirat ću Willa Fowlera, kreativnog direktora Headspacea: 'Naš aktivizam danas usmjeravaju brendovi koji nam omogućavaju da imamo osjećaj da činimo dobro bez da se na bilo koji način žrtvujemo. Svraćanje u topli i ugodni kafić Starbucka na slatku kafu nije isto kao da smo otišli do Calaisa i u čizmama izbjeglicama odnijeli nosiljke za bebe. Pobrisao sam jednu i instalirao drugu aplikaciju za taksi usluge i osjetio sam statisfakciju. U eri Trumpa i Brexita svi znamo šta je ispravno činiti, ali samo mali broj je spreman žrtvovati se i učiniti nešto. Ali ako mi neki brend omogućava da nastavim živjeti bez bilo kakvih promjena pri tom mi čisteći savjest - e onda sam spreman potrošiti novac na taj brend. A biznis ostaje biznis".
"Velike kompanije se sve više okreću činjenju dobra uz jasnu strategiju da nas obavijeste o onome što čine", piše Holder.
"Prije tri dana nisam ni znao za kompaniju Lyft. Sve do ponedjeljka kada je jedan kolega od mene zahtijevao da obrišem Uberovu aplikaciju jer su mnogi vjerovali kako je Uber sabotirao štrajk taksista na JFK aerodromu u New Yorku koji su se protivili Trumpovoj imigracionoj politici. Istovremeno, direktor kompanije Lyft objavio je kako će donirati milion dolara udruženju koje je pokrenulo sudski spor protiv Trumpove naredbe o zabrani ulaska u zemlju državljanima sedam muslimanskih zemalja", pojašnjava Holder koji zaključuje:
"Govorili su da seks prodaje sve. Sada, očigledno, umjesto seksa imamo aktivizam".
No, nije samo Lyft iskoristio Trumpovu zabranu na sličan način. Starbucks je odlučio u narednom periodu zaposliti 10.000 izbjeglica, Airbnb je ponudio smještaj pogođenima Trumpovom naredbom, a na kraju je čak i Uber kreirao fond u vrijednosti od 3 miliona dolara kako bi pomogli vozačima koji će biti pogođenim Trumpovim odlukama.
"Kompanije sada pokušavaju sustići jedna drugu u dobročinstvu. No, postoji jedna kvaka - to će činiti samo ako su sigurni da će njihovi korisnici saznati za to. Nema skromnosti kada brendovi čine dobra djela, nema anonimnih donatora, uvijek je jasno naznačeno ko je dobročinitelj", dodaje Holder.
Holder dodaje kako je teško razlučiti liniju stvarnog dobročinstva i društvene odgovornosti od klasičnog marketinškog trika. Teško je razlučiti da li kompanije pomažu izbjeglicama jer se suosjećaju s njima ili jednostavno to čine jer, naprimjer, taj potez prodaje kafu ili hotelske apartmane.
Tako naprimjer u Velikoj Britaniji mnogi piju Kenco kafu ne zato jer je njihov primarni izbor zbog kvalitete već zbog činjenice da kompanija Kenco u Hondurasu provodi program koji mlade umjesto u ruke bandi odvodi na polja kafe gdje postaju farmeri.
Pepsi je još 2010. pokrenuo program vrijedan 20 miliona dolara kojim su odlučili pomoći projekte pojedinaca i nevladinih organizacija koji doprinose svojoj zajednici. Zanimljivo je da je ovaj novac prvobitno bio namijenjen za klasični marketing, ali se Pepsi predomislila i umjesto zakupa prostora u finalu Super Bowla Pepsi je uoči istog događaja obznanila svoju dobrotvornu akciju.
"Srž uspješnog marketinga danas je aktivizam", kaže Holder.
No, novi pristup ne samo da mijenja marketinšku industriju već i samo poimanje aktivizma u savremenom društvu.
"Citirat ću Willa Fowlera, kreativnog direktora Headspacea: 'Naš aktivizam danas usmjeravaju brendovi koji nam omogućavaju da imamo osjećaj da činimo dobro bez da se na bilo koji način žrtvujemo. Svraćanje u topli i ugodni kafić Starbucka na slatku kafu nije isto kao da smo otišli do Calaisa i u čizmama izbjeglicama odnijeli nosiljke za bebe. Pobrisao sam jednu i instalirao drugu aplikaciju za taksi usluge i osjetio sam statisfakciju. U eri Trumpa i Brexita svi znamo šta je ispravno činiti, ali samo mali broj je spreman žrtvovati se i učiniti nešto. Ali ako mi neki brend omogućava da nastavim živjeti bez bilo kakvih promjena pri tom mi čisteći savjest - e onda sam spreman potrošiti novac na taj brend. A biznis ostaje biznis".