Kako se odijevate, govorite, jedete, čak i šta sebi dozvoljavate da osjećate – sve ovo ljudi rade prema nepisanim pravilima koja su društvene norme i mnoge su internalizovane do stepena da ih i ne primjećujemo. Međutim, ako norme zahtijevaju žrtvu pojedinca za dobrobit grupe, njihovo slijeđenje ponekad može biti skupocjeno.

Na Nacionalnom institutu za matematičku i biološku sintezu provedeno je istraživanje o tome kako i zašto ljudi uopće slijede društvene norme. Rezultati studije su pokazali da naša sposobnost da internalizujemo društvene norme zavisi od mnogih faktora čiji zadatak je da stvore saradnju među ljudima koja bi postala instinktivna.

Istraživači su polazili od pretpostavke da je privrženost normama društveno ojačana mehanizmom odobravanja i nagrađivanja pojedinaca koji slijede norme, dok se oni koji uzurpiraju te norme kažnjavaju. Cilj istraživača je bio da saznaju da li norme slijedimo zbog njih samih ili zato što želimo izbjeći društvene sankcije. Rezultati su pokazali da je kažnjavanje onih koji ne slijede društvene norme mnogo učinkovitije u postizanju kooperacije nego puko promovisanje učestvovanja.

Istraživanje može imati mnoge praktične posljedice.

"Svaki dan ljudi donose odluke o tome kako odgovoriti na različite društvene situacije. Te odluke su uvjetovane mnogim faktorima, uključujući socijalne norme i vrijednosti. Razumijevanje efekata socijalnih normi može nam pomoći da bolje razumijevamo donošenje ljudskih odluka i da bolje predvidimo ljudske akcije", rekao je autor Sergey Gavrilets, profesor ekologije i evolutivne biologije i matematike na univerzitetu u Tennesseeju.

Klix.ba