Najil Kurtić - Dr.sc. Najil Kurtić, red.prof

NAJIL KURTIĆ

najilkurtic@gmail.com

BIOGRAFIJA

Najil Kurtić - je umirovljeni profesor Univerziteta u Tuzli. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Prvi angažman na Univerzitetu u Tuzli imao je kao viši asistent na Ekonomskom Fakultetu u Tuzli u periodu 1996 do 1998. godine na predmetu Psihologija rukovođenja i poslovno komuniciranje. Prvi angažman na poziciji nastavnika dobio je 1998. godine na Ekonomskom fakultetu kao docent na užoj naučnoj oblasti marketing i izvodio nastavu na predmetu Marketing komuniciranje.

Digitalni odnosi s javnostima

Razmatramo promjene u odnosima s javnostima, u proteklih deset godina, u digitalnom medijskom ambijentu. Odgovaramo na pitanje: kako teoretičari i praktičari odnosa s javnostima reagiraju na činjenicu da digitalni mediji brišu granicu između pošiljalaca i primalaca poruka, čineći publiku aktivnim učesnikom u proizvodnji i distribuciji značenja? Digitalne odnose s javnostima definiramo kao strateški, dijaloški i analitički utemeljen proces upravljanja odnosima između organizacija i njihovih javnosti u digitalnom prostoru. Teorijsku osnovu digitalnih odnosa s javnostima zasnivamo na dvosmjernoj simetričnoj komunikaciji, situacionoj teoriji javnosti i generalnoj teoriji odnosa s javnostima. Ovi pristupi naglašavaju pomak sa kontrole poruka ka upravljanju odnosima, povjerenjem i organizacijskim ponašanjem. U tom kontekstu funkcija odnosa s javnostima uopće pozicionira se kao nezaobilazna strateška funkcija savremenih organizacija, čija efikasnost zavisi od etičnosti, transparentnosti, dijaloga i sposobnosti prilagođavanja u dinamičnom digitalnom komunikacijskom okruženju.

Digitalni odnosi s javnostima.pdf

Da li su suze prolivene za Titom bile iskrene ?

Da li je, na osnovu savremenog digitalnog diskursa na društvenim mrežama, moguće retrospektivno propitivati iskrenost javno iskazanih emocija tuge i žalosti za Josipom Brozom Titom, dokumentovanih fotografijama s ulica Beograda 1980. godine?

Polazeći od pretpostavke da emocije nisu isključivo individualna psihološka stanja, već društveno strukturirane i historijski uslovljene prakse, istraživanje kombinuje kritičku analizu diskursa (CDA), vizuelnu semiotiku i teorije kolektivnog pamćenja i emocionalnih režima.

Komparativnom analizom ritualizirane kolektivne tuge kasnosocijalističkog perioda i savremenih, generacijski diferenciranih emocionalnih iskaza u digitalnom prostoru, rad pokazuje da pitanje iskrenosti ne može biti postavljeno u binarnim (da-ne) kategorijama. Umjesto toga, savremeni digitalni diskurs otkriva transformaciju emocionalnog režima, u kojem se nekadašnja javna tuga reinterpretira kroz nostalgiju, kritiku i političku polarizaciju.

Zaključuje se da aktuelni diskurs ne delegitimiše nužno emocije iz 1980. godine, već ih iznova kontekstualizira, potvrđujući fotografije javnog žalovanja kao ključne vizuelne artefakte u dugotrajnoj borbi za značenje Titovog naslijeđa.

Kritička analiza diskursa o Josipu Brozu Titu u digitalnom prostoru.pdf

Slika

VIZUELNI DISKURS KONFORMIZMA: OD TOTALITARNIH RITUALA DO ALGORITAMSKE HOMOGENIZACIJE
Umjetna inteligencija je, na moj zahtjev, napravila kritičku analizu diskursa jedne od najpoznatijih fotografija iz nacističke epohe Njemačke. Načinila ju je, u duhu Van Dijkove sociokognitivne i Faircloughove kritičke paradigme, uz jasno razdvajanje vizuelnog, ideološkog i diskurzivnog nivoa.

Uznemirujući je rezultat komparacije ovog diskursa (iz kasnih tridesetih godina prošlog vijeka) sa savremenim diskursom dogitalnih medija. Pokazuje se da postoji vizuelni diskurs konformizma: od totalitarnih rituala do algoritamske homogenizacije u digitalnim medijima.

Fotografija prikazuje masovnu grupu muškaraca okupljenih na javnom prostoru, koji gotovo unisono izvode nacistički pozdrav (ispružena desna ruka). Većina prisutnih nosi radničku ili građansku odjeću, a dio njih i uniforme. U središtu pažnje nalazi se jedna osoba (označena crvenim krugom) koja ne učestvuje u kolektivnom gestu – ruke su mu spuštene ili prekrižene, a pogled i držanje tijela odstupaju od mase.

Na denotativnom nivou, fotografija dokumentira:

masovnost,
sinkronizirani gest,
jasno hijerarhizirani društveni ritual,
jednu vizuelnu anomaliju.

Analiza fotografije.pdf

KOMUNIKACIJSKA VARIJABLA

University Press - izdanje Magistrat Sarajevo 2024.

Komunikacijska varijabla je oduvijek djelovala. Druga je stvar što je često u naučnim ili laičkim interpretacijama zanemarivana ili marginalizirana u korist ekonomske ili geopolitičke varijable. U svim historijskim događajima, progresijama i regresijama, u kojima su presudnu ulogu igrale velike grupe ljudi, zahvaćene privlačnim, zavodljivim, ne i nužno moralnim idejama, svjesno je manipulirano komunikacijama; ne samo odnosima prema drugima i sa drugima, već i odnosom prema sebi.

Komunikacijska varijabla.pdf

ILLAN pAPE - DESET MITOVA O IZRAELU

Najil Kurtić: Demitologizacija cionističkog kolonijalističkog projekta – Izrael

Autor knjige Deset mitova o Izraelu, koju, zahvaljujući tuzlanskom udruženju građana “Multi” na čelu sa Admirom Čavalićem i vrsnom prevodiocu sa engleskog jezika Resulu Mehmedoviću, imamo priliku čitati na bosanskom jeziku je Ilan Pappe; historičar rođen u Haifi (Izraelu) 1954. godine. Diplomu bačelora stekao je na hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu. Doktorirao je na Oksfordu. Profesor je na Egzeter univerzitetu u Velikoj Britaniji. Direktor je univerzitetskog Europskog centra za palestinske studije. Zbog svog društvenog i političkog aktivizma i kritičkih stavova prema izraelskoj politici prema Palestincima i zagovaranja povratka Palestinaca, prognanih 1948. godine, na svoja ognjišta bio je prinuđen napustiti Izrael i nastaniti se u Velikoj Britaniji.
Objavio je 19 knjiga, koje se odnose na problematiku bliskog istoka i Izraelsko-Palestinske odnose. Jedan je od najcitiranijih autora u ovom tematskom području. Knjiga Etničko čišćenje Palestine citirana je čak 2148 puta, a ukupna citiranost svih njegovih knjiga i naučnih radova prelazi broj od 6000.

MEDIJI I GLOBALIZACIJA

UNIVERSITY PRESS, Magistrat izdanja, Sarajevo 2020.

Globalizacija je veoma dinamičan i kompleksan proces. Već dvije decenije izaziva veliku pažnju naučnika i stručnjaka, ali je i svakodnevna tema medija i pragmatičnih pogleda na svijet. Prisutnost globalizacije u javnom diskursu učinila je da taj fenomen izgleda kao nešto što je svima poznato. Međutim, u naučnom diskursu suočavamo se s različitim, pa i suprotstavljenim tumačenjima koja iziskuju nova istraživanja i promišljanja.

Kvantitativna i kvalitativna analiza sadržaja

University Press, Magistrat izdanja , Sarajevo 2017

Knjiga je organizirana u dva poglavlja. U prvom poglavlju pregledno je i sistematično izložen algoritam kvantitativne, a u drugom poglavlju kvalitativne analize sadržaja. U oba slučaja naglašen je značaj teorijske konceptualizacije istraživanja. Pri tome sam izložio upotrebljive recentne koncepte mogućih predmeta istraživanja, istraživačkih pitanja, različitih teorijskih okvira, istraživačkih koncepcija. Međutim, namjera mi nije da zarobim studente, odnosno istraživače u predstavljene koncepte i kategorije. Želja mi je da ih ohrabrim i podstaknem na samostalni istraživački rad, koji bi se sastojao od širenja teorijskog okvira unutar kojeg će se konceptualizirati istraživanje. To podrazumijeva zauzimanja generalnog skeptičnog odnosa prema zatečenim uopćavanjima pitanjima 1) da li je to baš tako? i 2) kako ću to provjeriti? Da bi bili u stanju tako reagirati moraju biti iscrpno upućeni u relevantne teorije u problemskom području. Nadam se da sam taj aspekt dovoljno naglasio u oba poglavlja ove knjige

KVANTITATIVNA I KVALITATIVNA ANALIZA SADRŽAJA.pdf

ODNOSI S JAVNOSTIMA

University press, Magistrat izdanja, Sarajevo, 2016.

Knjiga Odnosi s javnostima je rezultat teorijskih i empirijskih istraživanja te predavanja na dodiplomskim i postdiplomskim studijima na univerzitetima u Tuzli, Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru i Osijeku. Sadrži detaljan pregled svih relevantnih teorijskih i praktičnih aspekata komunikacija savremenih organizacija sa stakeholderima (ciljnim skupinama).
U teorijskim poglavljima veoma pristupačno i funkcionalno su prezentirane sve relevantne naučne informacije o komunikacijskom ponašanju i komunikacijskim potrebama organizacija, upućenosti organizacija na razvijanje dobre volje i dobijanje podrške okruženja kao i o procesima kreiranja javnog mišljenja (imagea, reputacije i brenda). Detaljno su i veoma razumljivo predstavljene recentne teorije odnosa s javnostima (uključivanja, persuazije, pridobijanja, dijaloga) i naglašene njihove praktične implikacije na PR kampanje i ukupno komunikacisjko ponašanje organizacija, odnosno njihovih profesionalnih komunikatora.

OSNOVI PISANJA ZA MEDIJE

Media Plan institut, Sarajevo, 2009.

Knjiga je plod predavanja i vježbi iz predmeta: Metode i tehnike novinarstva i Pisanje za medije, studentima žurnalistike na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli i studentima Mediaplanove Visoke škole novinarstva u Sarajevu. Godinama sam osluškivao reagiranje studenata na teorijske uvode u pojedine novinarske vještine, pokušavao ih približiti, što je moguće više, aktuelnoj novinarskoj praksi i dominantnim medijskim sadržajima, zajedno sa studentima pronalazio upečatljive primjere dobre i loše prakse u domaćim i regionalnim medijima, esperimentisao sa metodama predavanja i uvježbavanja, birao i osmišljavao zadatke za vježbe i ispite, prikupljao uspješne studentske radove i proučavao silabuse sličnog predmeta na svjetskim studijima novinarstva. Vodio sam se pri tome sa dva temeljna principa: prvo, dizajn (forma) poruke presudno utiče na efikasnost mas-medijskog komuniciranja, naročito u modernom vremenu koje karakterišu hiperprodukcija i hiperdiseminacija medijskih sadržaja i drugo, pisanje za medije(dizajniranje poruka) je vještina koja se može, uz dobro mentorstvo i uporan rad, steći i podići na zavidan nivo.

INTERVJU: POTREBNA NAM JE NOVA PARADIGMA BAVLJENJA POLITIKOM

• Većinu političkih problema, koje danas imamo produciraju sami politički subjekti svojom nedemokratskom strukturom orjentiranom na autoritarne monološke tipove političke komunikacije.
• U Bosni i Hercegovini imamo redukcionistički pristup izbornom marketingu. Taj redukcionizam se sastoji u svođenju jednog kompleksnog i u osnovi demokratskog koncepta na nekoliko tehnika komuniciranja sa ciljano manipulativnim (propagandnim) efektima.

• Na koji način, prema Vašem naučnom iskustvu, javnost u Bosni i Hercegovini odlučuje koga će podržati na izborim?

Faktore koji utiču na izborno opredjeljivanje glasača u Bosni i Hercegovini, pa i na sam izlazak na izbore, možemo podijeliti u tri grupe.

infokalipsa

Predstoji li nam apokalipsa informacija?

Budućnost će donijeti jednostavnu i neprimijetnu tehnologiju za manipulisanje percepcije i lažiranje stvarnosti.

Sredinom 2016. godine Aviv Ovadya je shvatio da je nešto veoma pogrešno sa internetom— toliko pogrešno da je ostavio svoj posao i oglasio uzbunu. Nekoliko sedmica prije predsjedničkih izbora u Americi 2016. godine, izrazio je svoju zabrinutost tehnolozima u San Francisku i upozorio na dolazeću krizu dezinformacija u prezentaciji naslovljenoj “Infocalypse”, piše BuzzFeed News.

Komunikacijska kompetencija PR-a put je za strateško pozicioniranje

Jane Dvorak, predsjednica udruge odnosa s javnošću u SAD-u

Jane Dvorak, predsjednica najmoćnije i najveće organizacije odnosa s javnošću u svijetu-PRSA u intervjuu za Večernji list je pojasnila trendove u jednoj od najvažnijoj i brzorastućoj industriji u svijetu. „Ako želite vladati svijetom, morate zavladati odnosima s javnošću“ rekao je jednom prilikom Frederic Beigbeder, francuski književnik. Što je od toga točno i gdje je Amerika danas otkrivamo u ovom intervjuu.

NA SLUČAJU JAVNIH EMITERA TESTIRA SE ISKRENOST DEMOKRATSKIH OPREDJELJENJA POLITIČKIH SUBJEKATA U BOSNI I HERCEGOVINI

Način na koji se političke stranke na vlasti, ali i opozicione, skoro bez izuzetaka, odnose ovih dana prema krizi javnih emitera u Bosni i Hercegovini dovodi u pitanje njihovu iskrenu posvećenost demokratskoj konstituciji BiH, odnosno politikama u različitim sektorima društva, vođenim idejom interesa svih građana koji žive u Bosni i Hercegovini, bez obzira na bilo koji subidentitet.

Intervju Umberto Eco

UMBERTO ECO: Velike laži stvaraju povijest
U novom romanu Numero Zero, književnik i intelektualac Umberto Eco bavi se istinama i lažima masovnih medija. Eco je pasionirani čitatelj dnevnoga tiska, a redovno piše i za talijanske novine L'Espresso i La Repubblica. U intervjuu za francuski Le Monde, Eco je objasnio zašto je opsjednut teorijama zavjere i zbog čega je nužan povratak radikalne i militantne kritike u novinarstvo.

Važnost društvenih normi: Zašto slijedimo nepisana društvena pravila?

Kako se odijevate, govorite, jedete, čak i šta sebi dozvoljavate da osjećate – sve ovo ljudi rade prema nepisanim pravilima koja su društvene norme i mnoge su internalizovane do stepena da ih i ne primjećujemo. Međutim, ako norme zahtijevaju žrtvu pojedinca za dobrobit grupe, njihovo slijeđenje ponekad može biti skupocjeno.

Lažne vijesti nova vrsta specijalnog rata

Vijesti poput onih kako stanovnici Njemačke napuštaju zemlju u strahu od izbjeglica, da švedska vlada podržava ISIL, da je EU usvojila regulativu kojom se određuje nacionalnost Snješka Bijelića i sl. su postale dio evropske i svjetske medijske stvarnosti.

Iako se nekome mogu činiti kao tvrdnje koje graniče sa sarkazmom većina ovih i sličnih informacija se prodaju kao ozbiljne vijesti i iza njih stoji daleko ozbiljniji projekat. Fenomen tzv. lažnih vijesti (fake news) je, postaje to jasno ovih dana, daleko ozbiljniji projekat iza kojeg stoje globalni politički ciljevi sila koje vode jednu novu vrstu hibridnog i specijalnog rata.

Filip David: Posle brodoloma

U društvu koje ne uvažava argumente pojedinac je bez ikakve moći; njegovo suprotstavljanje proglašava se intelektualnom paranojom; što u populističkom okruženju i jeste. On je izolovan kao što se izoluje opasan virus.

Pretraga

Brojač posjeta

Broj online korisnika: 1

Broj jedinstvenih posjeta: 57718

Ukupno pregleda: 717894