Autor  je, na apstraktno filozofskom nivou, skicirao okvir za moralnu perspektivu, prvenstveno intelektaulnog, suočavanja sa ključnom antropološkom i civilizacijskom devijacijom ljudske vrste: intencionalnim izborom nanošenja zla pripadnicima svoje vrste, kao strateškim odgovorom na izazove i pritiske iz okruženja.

Knjiga Političko komuniciranje i demokratska konsolidacija, autorice Jelenke Voćkić Avdagić, je plod jedinstvenog,
ne samo u Bosni i Hercegovini, istraživanja, na fonu nove komunikološke paradigme, relacija između političkog
komuniciranja, determiniranog novom komunikacijskom situacijom, i to u svim apsektima Lasswelovog modela (novi
mediji, novi komunikatori, novi komunikacijski oblici) i demokratske tranzicije društva.

Knjiga Zoran Tomića Osnove političkog komuniciranja je urađena po modelu američkih udžbenika za tzv. posebne
komunikologije. Ima 342 strane, od čega 273 strane autorskog teksta.
U knjizi je iscrpno obrađen i prezentiran fenomen savremene političke komunikacije. Okuplja sve relevantne
informacije dovoljne kako za razumijevanje značaja i funkcija komunikacija i komuniciranja u savremenim političkim
procesima tako i za postizanje izvrsnosti u ovom području.

Knjiga Drage Martinovića: Komuniciranje jedinica loklane samouprave s javnošću aktuelizira problem važenja
Aristotelove mjere o optimalnoj veličini polisa (društvene zajednice) u novoj komunikacijskoj situaciji. Aristotel
je naime tvrdio da je optimalna veličina polisa do onih granica do kojih se može koristiti govor kao medij
uključivanja slobodnih građana u procese upravljanja zajednicom odnosno kao medij za prijenos informacija od centra
vlasti do periferije. Podsjetimo se, bilo je to vrijeme kada je (raz)govor bio dominantan žanr komuniciranja.

Rukopis : Odnosi sa javnostima i novinarstvo: INFORMATORI SA RAZLIČITIM CILJEVIMA, sadrži 152 strane (A-4 formata)
teksta gustog proreda, otisnutog fontom Times New Roman veličine 12 tačaka.
Rukopis je organiziran u šest poglavlja, koji se nalaze u koherentnoj sadržajnoj vezi utemeljenoj na jedinstvenoj
poruci o komunikacijskoj prirodi odnosa sa javnostima.

Rukopis pod naslovom „Pobuna na mreži: društvene mreže i građanski aktivizam-facebook prosvjedi u Hrvatskoj“
autorice Zorice Branković, ima 78 stranica teksta (font Times New Roman veličine slova 12 tačaka) uključujući 4 stranice sa popisom korištene literature.
Rad ima pet poglavlja. U žanrovskom smislu riječ je o veoma iscrpnoj i metodološki korektnoj case study još uvijek
aktuelne teme građanskih prosvjeda u Hrvatskoj u vremenu od 23. februara do 1. maja 2011. godine.

U prvom poglavlju autorica teorijski kontekstualizira svoj predmet istraživanja u recentne teorije masovnih medija
fokusirajući se na pitanje razumijevanja i dodjeljivanja društvenih funkcija medijima od ranih početaka moderne
štampe do mrežnih platformi.

Ovo je nesvakidašnja knjiga za koju će se još čuti. Do sada smo ovakve knjige dobijali samo preko granice. Većina čitatelja će u njoj pronaći mnoštvo smjelih hipoteza teorije zavjere. Teorija zavjere je veoma zgodna jer pruža širok interpretativni okvir ne samo za sve što nam je nejasno i nelogično nego i za ono što smo smatrali samorazumljivim. 

Knjiga „Međunarodno komuniciranje u informacionom društvu“, autora Miroljuba Radojkovića, Branimira Stojkovića i Aleksandra Vranješa propituje utjecaj novih medija, prvenstveno Interneta, na transformaciju klasičnih struktura (oblika, procesa, subjekata, sadržaja, efekata) međunarodnog komuniciranja u novi oblik koji nazivaju globalnim komuniciranjem u kojem priliku, pored država i različitih društvenih, nacionalnih i nadnacionalnih struktura, dobijaju pojedinci, odnosno građani. 

Knjiga Osnovi radijskog novinarstva autora Vedade Baraković i Mirze Mahmutović bavi se veoma temeljito, sveobuhvatno i metodično najznačajnijim teorijskim i praktičnim aspektima radijskog novinarstva i radijske produkcije. Knjiga je dobro strukturirana; sastavljena je od 9 poglavlja koja pokrivaju silabuse (tematske cjeline) za predmete koji se slušaju na regionalnim studijima žurnalistike a iz područja radisjkog novinarstva i radijske produkcije. To su: Medij, Tehnologija, Industrija, Produkt, Žanrovi, Stil, Montaža, Etika i Web. Već iz naziva pojedinih poglavlja vidi se da se radio kao medij kontekstualizira u savremeno digitalno okruženje i da studente treba pripremati za novi profil audio novinara, koji će svoje uratke plasirati kako klasičnim elektronskim tako i novim Web kanalima. Kroz prizmu recentnih teorijskih okvira radijjskog i audio izraza autori veoma uspješno proširuju granice tradicionalnih izražajnih sredstava radija, ističući dinamiku promjena medijskih tehnologija i izraza.

Iz mnoštva recentnih definicija multikulturalizma autor izlučuje elemente koji označavaju političku dimenziju ovog fenomena , odnosno onaj aspekt koji multuikulturalizam predstavlja kao politčku akciju koja se  ostvaruje  kroz različite modele multikulturnih politika, odnosno  političko i pravno institucionaliziranje kulturnih raznolikosti. Na taj način autor predmet svog istraživanja ograničava na teorijsko i normativno funidranje i dizajniranje državnih politika i praksi kojima je cilj održavanje skladnih odnosa između različitih  etničkih grupa  kao i podsticanje kulture očuvanja, isticanja, priznavanja i prihvatanja različitosti. 

Pred nama je još jedna u nizu knjiga profesora Mirka Pejanovića, koji je već duže vrijeme intelektualno, politički i društveno zaokupljen ispitivanjem mogućnosti liberalno-demokratskog raspleta bosansko-hercegovačkog pitanja.
Mada su monogobrojne studije, članci i intervjui okupljene pod zajedničkim naslovom “Ogledi o državnosti i političkom razvoju Bosne i Hercegovine” tematski veoma raznolici, što je i razumljivo, jer potiču iz desetogodišnjeg naučnog i društvenog angažmana autora, pažljivi čitatelj će, zahvaljujući, veoma razumljivom načinu iskazivanja složenih ideja te, za Pejanovića, svojstvenom jasnom artikulisanju ključnih poruka (interpretacija i zaključaka), relativno lako prepoznati ključna stajališta koja svu tu raznoliklost povezuju u jednu konzistentnu i koherentnu poruku o Bosni i Hercegovini.

Robert Donia je profesor historije na prestižnom američkom Univerzitetu u Mičigenu. Od sredine sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je proveo jednu studijsku godinu na Univerzitetu u Sarajevu, bavi se intenzivno  istraživanjem historije BiH. Odlikuje ga izuzetno intelektualno poštenje i ustrajnost da iz perspektive objektivnih kriterija i primjenom  savremenih i općepriznatih metodoloških postupaka dođe do istine. To ga je i preporučilo Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu za jednog od ključnih, kredibilnih tumača historijske pozadine dramatičnih zbivanja u Bosni i Hercegovini početkom devedesetih godina prošlog stoljeća.